Projekt BEK: Objavljeno sedam besplatnih naslova suvremenih hrvatskih pisaca

U okviru projekta BEK objavljene su zbirke kratkih priča „S pogrebnom povorkom nizbrdo“ Nebojše Lujanovića, „Nebo u kaljuži“ Svena Popovića, koju je prošle godine u engleskom prijevodu objavila američka nakladnička kuća Dalkey Archive Press pod naslovom „Last Night“, i  „Društvene igre“ Andrije Škare, zbirke eseja „Romantika je roba iz uvoza“ Darija Grgića i „Atlas glasova“ Marka Pogačara, za koju je autor dobio Nagradu „Zvane Črnja“, te romane „Oslobađanje“ Gordan Nuhanović i „Karte, molim!“ Marka Dejanovića, nagrađen Kamovim. S novim je naslovima od 414 objavljenih čitateljima dostupno njih 371.

Roman „Karte, molim!“, za koji je Marko Dejanović 2015. dobio nagradu Janko Polić Kamov, donosi fantazmagoričnu i uzbudljivu priču smještenu u poluprazni vlak na relaciji Beograd – Zagreb, u kojemu putnici umjesto kofera nose teret prošlosti i gdje stvarnost i mašta neprestano prelaze vremensko-prostorne granice. Vješto ispreplićući egzistencijalnu dramu, filozofske dijaloge i elemente fantastike, Dejanović se ne boji zadirati u neuralgične točke naše svakodnevice, progovarajući o osamljenosti, krivici, traumi i nadi, pritom ostajući duhovit, britak i originalan.

Eseje okupljene u zbirci „Romantika je roba iz uvoza“, poznatog hrvatskog esejista i književnog kritičara te dugogodišnjeg urednika na projektu BEK, Darija Grgića odlikuje bogato, gusto tkanje referenci iz fizike i filozofije, književnosti i povijesti, religije i misticizma, masovnih medija i umjetnosti, sporta i mitologije, gotovo zastrašujuća erudicija pripitomljena izostankom razmetljivosti. Glavna tema eseja često se gubi u obilju digresija, samo da bi snažnije došla do izražaja u tako stvorenom, originalnom kontekstu, kao i što je logičnost izlaganja te teme često začinjena maštom, asocijativnim skokovima i humorom.

Druga knjiga, a prva zbirka priča Nebojše Lujanovića „S pogrebnom povorkom nizbrdo“ donosi jedinstven spoj tragičnog i komičnog promatrajući ljudske sudbine kroz prizmu apsurda i dubokih emocionalnih preokreta. Lujanovićevi likovi, uvučeni u tragične i komične situacije, suočavaju se s nenadanim krizama identiteta koje ih temeljito mijenjaju. Vještim jezičnim karakterizacijama i dobro vođenom radnjom, kombinirajući klasične i moderne pripovjedne elemente, Lujanović ispisuje priče koje se čitaju s lakoćom što njegov stil čini trajno privlačnim i zanimljivim.

Iako je formalno u braku, pisac Miroslav Devald, glavni lik romana „Oslobađanje“ Gordana Nuhanovića, već šest mjeseci živi odvojeno od supruge i sina. Niz događaja koji pokreće vijest da mu je supruga angažirala medijski eksponiranog odvjetnika za brakorazvodne parnice prepleću se s Devaldovim promišljanjima o formativnim godinama, propalom braku i vlastitoj književnoj karijeri, kao i njegovim naporima da pronađe sebe u neizvjesnoj hrvatskoj posttranzicijskoj stvarnosti.

„Atlas glasova“ Marka Pogačara ovjenčan je 2011. godine Nagradom „Zvane Črnja“ za najbolju hrvatsku knjigu eseja. Riječ je o zbirci „antieseja“ u kojoj autor s neočekivanom intelektualnom lakoćom, bogatim znanjem i iznimnom osjetljivošću piše o svemu – od velikana poput Baudelairea, Borgesa, Celana, Rilkea i Dragojevića do predmeta svakodnevice u nestajanju; kolodvorskih restorana, britvi, uličnih vaga i punjenih paprika. Pogačar u svojim tekstovima spaja esej, dnevnički zapis, putopis i poeziju, ispisujući osebujan stil koji istovremeno oživljava rubne teme i svakodnevne pojave te ih pretvara u predmet ozbiljnog filozofskog promišljanja.

Zbirka priča ili roman, generacijska ili ne, retro ili suvremena, knjiga „Nebo u kaljuži“ čita se prije svega kao kvalitetna i dojmljiva proza koja svakom stranicom i pričom opravdava visok status koji je zauzela u domaćem književnom polju i trenutku. Stilski i formalno uglancana, a sadržajno dopadljiva, knjiga je to možda o određenoj generaciji u kaljuži, ali zasigurno o jednom doživljaju svijeta i vremena u kojemu živimo i koja je kao takva dragocjena i s estetskog, ali i sa stanovitog „dokumentarističkog“ aspekta.

Naslov Škarine knjige priča – „Društvene igre“ – višeznačan je i ironičan: prevagu odnosi ipak onaj generacijski kontekst – društvo kao ekipa, širi krug ljudi koje vežu ista ili slična iskustva u nekom vremenu i prostoru; Zagreb i Hrvatska proteklih dvadesetak godina, formiranje u tranzicijskom periodu, zakočenost u nekom međuprostoru, u srednjim godinama, u ruinama srednjega sloja. Generacijsko dakle pismo, dinamične, nepretenciozne priče koje brzo prolaze, ali dugo se pamte, možda baš kao i sama mladost.

Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), što omogućuje online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, a time je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, neovisno o dijagonali zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima.

Financijska potpora:  Zaklada „Kultura nova“, Ministarstvo kulture i medija RH te Grad Zagreb.