21. Revija malih književnosti u Booksi posvećena je romskoj književnosti

U sklopu festivala izlazi antologija Imena koja cvjetaju u pukotinama bezdana (ur. Ivana Dražić i Karolina Hrga), koja okuplja trinaest suvremenih romskih autorica i autora – pjesnikinja, pjesnika, prozaistkinja i dramaturginja. Njihovi radovi svjedoče o raznolikosti romske književnosti, njezinoj jezičnoj i estetskoj inovativnosti te bogatstvu narativnih formi.

U antologiji su zastupljeni sljedeći autori i autorice: Almir Agić, Patrik Banga, Noelia Cortés, Akile Eminova, Mihaela Drăgan, Raine Geoghegan, Delia Grigore, Tamás Jónás, Oksana Marafioti, Jovan Nikolić, Ruždija Russo Sejdović, Maria Sivákova i Alexian Santino Spinelli.

Većina njih sudjelovat će uživo na programu festivala u Booksi. U nastavku saznajte više o njima!

Najmlađi sudionik ovogodišnje Revije je Almir Agić (2003.) iz Bosne i Hercegovine, romski aktivist, pjesnik, novinar i fotograf u nastajanju. Član je nevladine organizacije Aksiom i ambasador slobode izražavanja u okviru inicijative JaBiHEU. Autor je zbirke poezije Kaktus u polju orhideja, koja kroz simboliku zabranjene ljubavi progovara o identitetu, društvenim pritiscima i pripadanju. Odabir pjesama upravo iz ove knjige uvršten je i u antologiju, a djelo se prevodi na engleski jezik. Piše o ljudskim pravima, socijalnoj pravdi i borbi protiv diskriminacije, surađujući s UNFPA-om, UNICEF-om BiH, Vijećem Europe i drugim organizacijama.

Patrik Banga, novinar, glazbenik i IT-stručnjak iz Češke, od 2007. radi u redakciji portala iDNES.cz, a kao reporter surađivao je i s glavnim informativnim programom Češke televizije. Jedan je od autora dokumentarnog filma The Ghetto as a System (2012). Njegov blog bilježi više od milijun posjeta. Debitantski roman Skutečná cesta ven (The True Way Out, 2022.) donio mu je nagradu Magnesia Litera za debitantsko djelo 2023., a bio je i u užem izboru za Czech Book Award. U antologiji se objavljuju zanimljivi ulomci o životu u kvartu Žižkov u prijevodu Mateje Pavlic.

Raine Geoghegan, britanska pjesnikinja, spisateljica i dramaturginja romskog, velškog i irskog podrijetla, višestruko je nominirana za nagrade Forward Prize i Pushcart Prize. Radovi su joj objavljeni u nizu britanskih i irskih časopisa. Autorica je zbirki Apple Water: Povel Panni i The Talking Stick: O Pookering Kosh (Salmon Poetry Press, 2022.), u kojima donosi autentičan glas romske zajednice. Savjetnica je za romski jezik na britanskom mjuziklu koji će igrati na West Endu i Broadwayu. U antologiji se objavljuje izbor njezinih pjesama u kojima na fascinantan način miješa romski i engleski, a u ovom slučaju hrvatski jezik. Raineinu poeziju prevela je Lara Radović.

Delia Grigore (1972.), romska spisateljica, znanstvenica i sveučilišna profesorica, doktorirala je vizualne umjetnosti u području etnografije i etnologije na Rumunjskoj akademiji. Predaje romski jezik i književnost na Sveučilištu u Bukureštu te je predsjednica Romskog centra Amare Rromentza. Autorica je studija Introduction to the Study of Traditional Cultural Elements of Contemporary Rromani Identity (2001.) i Rromanipen – Keystones of Rromani Culture (2011.), kao i poezije na romskom jeziku. Istražuje i piše o romskoj kulturi, folkloru, usmenoj povijesti i književnosti. Članica je književnog odjela međunarodnog projekta RomArchive. Njezinu poeziju s romskog jezika prevela je Mirdita Saliu.

Tamás Jónás (1973.) jedan je od najsnažnijih glasova suvremene mađarske književnosti. U poeziji i prozi prepliće autobiografske teme, traumu djetinjstva, društvenu marginalizaciju i egzistencijalni mit. Među njegovim zapaženim zbirkama su Ő (1993.), Kiszámítható józanság i Önkéntes vak, a nagrada Aegon Art (2009.) potvrdila je njegovu važnost. Autor je i romana Cigányidők i Kívülálló. Najnovija zbirka Dræn/Draen (2025.) obuhvaća 73 pjesme i mnogi je smatraju vrhuncem njegova opusa. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima Arany János Prize, Artisjus Literary Award i Herder Fellowship. Njegovu poeziju s mađarskog jezika prevela je Lea Kovács.

Ruždija Russo Sejdović, autor rođen nedaleko od Podgorice u Crnoj Gori, od 1988. živi i radi u Kölnu. Suosnivač je romske organizacije Rom e.V. Köln i aktivno doprinosi očuvanju romske kulture i jezika. Piše na romskom jeziku te je objavio više knjiga poezije, drame i proze. Dobitnik je nekoliko prestižnih nagrada za književni i kulturni rad, uključujući počasnu nagradu „Rheinische Archivarius“ i nagradu „Rheinlandtaler“ za kulturni rad. Njegova djela uključuju drame poput Jerma poslije smrti i Kosovski karusel. Radi kao medijator i prevoditelj u nekoliko škola, a u antologiji se objavljuje priča Daleko bilo.

Santino Spinelli (1964.), poznat i pod umjetničkim imenom Alexian, književnik je, pjesnik, muzikolog i akademik talijansko-romskog podrijetla. Predaje romsku kulturu i jezik na Sveučilištu Chieti-Pescara, a međunarodno je prepoznat kao promicatelj romskog identiteta. Njegova pjesma Auschwitz, posvećena romskom stradanju u holokaustu, ugravirana je na spomeniku u Auschwitzu. Kao glazbenik i autor promiče romsku tradiciju kroz poeziju, glazbu i obrazovanje. Njegovu poeziju s romskog prevela je Mirdita Saliu. Spinelli će na zatvaranju Revije održati i glazbeni nastup.

Program festivala uključuje i sudjelovanje autorica putem Zooma.

Noelia Cortés (1996.), španjolska esejistica i pjesnikinja, poznata je po zbirci poezije Del mar y la muerte (2021.), a časopis Mujer Hoy svrstao ju je među žene koje će oblikovati budućnost. Esej La higuera de las gitanas (2022.) promišlja o pravu Roma i Romkinja na mjesto u književnosti i obrazovanju. Cortés je sudjelovala i u kolektivnom eseju Flores para Lola (2023.), a 2025. pokreće književno-fotografski projekt ARDENTÍU o romskom identitetu flamenca. Poeziju za antologiju prevela je Željka Somun.

Mihaela Drăgan, multidisciplinarna umjetnica i dramatičarka iz Bukurešta, osnivačica je feminističke kazališne skupine Giuvlipen. Njezina drama Caliban i vještica uvrštena je u antologiju. Drăgan je bila finalistkinja međunarodne kazališne nagrade New York Gilder/Coigney International Theatre Award 2017. i 2020., a iste godine primila je i Posebno priznanje Lige. Razvila je koncept Romski futurizam, projekt na sjecištu romske kulture, tehnologije i čarobnjaštva. Ulomke iz drame za antologiju prevela je Ana Brnardić.

Oksana Marafioti, romska spisateljica memoara, edukatorica i predavačica, živi u SAD-u. Autorica je memoara American Gypsy (FSG, 2012.) i urbanog fantasy romana Donatti’s Lunatics (WRP, 2018.). Objavljivala je u Timeu, Slateu, Los Angeles Timesu i brojnim antologijama, a gostovala je u Američkoj kongresnoj knjižnici, pri Ujedinjenim narodima i na američkim veleposlanstvima. Ulomak memoara Tijelo svjetlosti objavljen je u antologiji u prijevodu Sare Tomac.

U antologiji su zastupljeni i…

Akile Eminova (1961.) iz Sjeverne Makedonije autorica je proznih djela Amanet (1995.) i Ples duše (2001.), poznata po poetskoj, simbolički gustoj prozi koja granicu između sna i stvarnosti pretvara u prostor meditacije o životu i nadi. U antologiji se objavljuje ulomak iz njezine neobjavljene novele Podigni zavjesu u prijevodu Ane Marić.

Jovan Nikolić (1955.), pjesnik, prozaist i dramski autor romskog podrijetla, stalno nastanjen u Kölnu, jedan je od najprepoznatljivijih glasova romske književnosti. Autor je zbirke Weißer Rabe, schwarzes Lamm i drame Kosovo mon amour, prevedenih na desetak jezika. Dobitnik je brojnih nagrada i član PEN centara Srbije i Njemačke. U antologiji je zastupljen izborom proznih radova.

Maria Siváková, prozaistica i publicistica iz Češke, poznata je po lirskom i angažiranom proznom izrazu. Radila je kao savjetnica senatorice Adéle Šípové, a danas djeluje u humanitarnoj organizaciji Člověk v tísni. Autorica je kratke priče Díky, brácho (2021.) te je zastupljena više antologija. Njezina dva prozna rada uvrštena su u antologiju, u prijevodu Mateje Pavlic.

Detaljan program festivala dostupan je na književnom portalu Booksa.hr.

Revija malih književnosti odvija se uz financijsku podršku Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zaklade ‘Kultura nova’ i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.