U povodu 500. obljetnice smrti Marka Marulića 5. siječnja 1524. godine, Vlada Republike Hrvatske odlučila je, na sjednici održanoj 21. prosinca, 2024. godinu proglasiti „Godinom Marka Marulića“.
Marko Marulić (Marcus Marulus, 18. 8. 1450. – 5. 1. 1524.) svoja je djela pisao na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Bio je pjesnik i prozaik, sastavljao je sažete priručnike i zbornike uputa za praktičan kršćanski život, moralno-teološke i kulturnopovijesne rasprave, propovijedi, dijaloge, priče, pisma, epove, poeme i kraće pjesme. Prevodio je s latinskog i talijanskog na hrvatski te s hrvatskog i talijanskog na latinski. Po općem sudu najvažniji je hrvatski pisac 15. i 16. st. i nacionalni klasik. Izvan hrvatskih granica prepoznaje se također kao istaknut predstavnik europskog kršćanskog humanizma i renesansne epike.
Izvori su njegova književnog rada Biblija i povijest starokršćanske književnosti te grčko-rimska klasika. Posjedovao je i tipičnu humanističku širinu interesa (književnost, povijest, politika, arheologija, slikarstvo) i svestranu erudiciju te renesansnu sposobnost spajanja hrvatske, latinske i talijanske književne tradicije. Marulićevi spisi doživjeli su velik uspjeh u Europi tijekom 16. i 17. st., gdje su tiskani mnogo puta u latinskom izvorniku i u prijevodima na druge jezike. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.
Dan hrvatske knjige (22. travnja 1501.) obilježava se svake godine kao simboličan čin sjećanja na dovršetak Judite, prvog umjetničkog epa spjevanog na hrvatskom jeziku i djela koje se smatra nultom točkom hrvatske književnosti. Marko Marulić pokazao je kako se može istodobno biti i kozmopolit – Europejac i samosvjestan Hrvat koji čuva svoj nacionalni identitet, a tu je poruku i u svojemu djelu jasno isticao. Kao književni kozmopolit, poznat diljem Europe, ali i metaforički „otac hrvatske književnosti“, Marko Marulić piše svoje djelo na starozavjetnu temu eksplicitno ističući, po prvi put u hrvatskoj književnosti, da je ono „u versih harvacki složena“. Spominjanje nacionalnog imena govori ne samo o autorovoj identitetskoj samosvijesti nego i o jasnoj svijesti da piše hrvatskim jezikom.
Početak obilježavanja „Godine Marka Marulića“ održat će se u Splitu 5. siječnja na 500. obljetnicu smrti, kad će se i predstaviti program kojim brojne hrvatske kulturne ustanove, društva i udruge različitih umjetničkih izričaja te akademska zajednica planiraju 500. obljetnicu smrti Marka Marulića obilježavati diljem Hrvatske tijekom cijele 2024. godine. Riječ je o programima raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama – od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanja na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.
(Ministarstvo kulture i medija)
Pročitaj druge vijesti


