Revija malih književnosti: Malta

U antologiji Odveć nježne riječi (ur. Miljenka Buljević i Ivana Dražić, prev. Vlatka Valentić) Booksa će predstaviti pjesnikinje i pjesnike – Karla Schembrija, Leanne Ellul, Nadiju Mifsud, Gioelea Galeau i Murada Shuberta – po izboru pjesnika i sveučilišnog profesora te ovogodišnjeg selektora Adriana Grime. Neki od njih gostovat će na razgovorima i čitanjima u Booksi!

Raspored događanja u Booksi:

• 4. listopada u 20h

– razgovor i čitanje: Adrian Grima i Nadia Mifsud; moderatorica: Miljenka Buljević;

• 5. listopada u 20h

– razgovor i čitanje: Leanne Ellul i Karl Schembri; moderatorica: Anja Tomljenović.

Književna scena Malte živa je i raznolika, a odabrani pjesnici i pjesnikinje predstavljaju neke od najzanimljivijih glasova malteške književnosti, koji iznova osmišljavaju i grade malteški jezik.

Riječima Adriana Grime: “Poezija Leanne Ellul, Gioelea Galeae, Nadie Mifsud, Karla Schembrija i Murada Shuberta uvelike predstavlja ono što je suvremena malteška književnost u međuvremenu postala. Njihovi inovativni glasovi i stilovi odgovaraju svijetu koji se brzo mijenja i koji je nastupio s novim tisućljećem, kao i sve globaliziranijim imaginarijima svijeta manjina. Ovi pisci i spisateljice svjesniji su od svojih prethodnika da imaju ulogu tvoraca jezika koji se neprestano bori s opisivanjem unutarnjeg i vanjskog svijeta, značajno kompleksnijeg i nijansiranijeg nego prije. (…) Taj se jezik može činiti toliko ograničenim, toliko usiljenim, toliko neprimjerenim, ali jednako toliko živahnim, toliko podatnim, toliko dovitljivim.” (Iz Uvodnika u antologiju.)

Grima nastavlja: “Jezik malteške književnosti pretežito je malteški, te je jedan od tri službena jezika, uz engleski i malteški znakovni jezik. Posljednjih je godina značajna prisutnost stranih radnika i stanovnika, koji trenutno čine oko 25% stanovništva, imala utjecaj na demografiju ove malene otočke zemlje te na dominantan položaj malteškog kao jezika velike većine. Malta je vrlo gusto naseljena, s otprilike pola milijuna ljudi koji žive na 320 kvadratnih kilometara, a danas je jezično i kulturno raznolikija negoli je bila otkad pamtimo, i neprekidno se razvija. (…)  Ovi ‘malteški’ pisci pišu književnost na malteškom, no njihov svemir nije više ograničen prvenstveno njihovim otokom i lokalnom zajednicom. Nije više ograničen potrebom pripovijedanja o naciji. Za jednu književnost čiji počeci neupitno leže u svijetu romantičarskog nacionalizma, čini se da ova najnovija ‘iteracija’ dovodi u pitanje same temelje onoga što pisanje na malteškom predstavlja. ”

Program podupiru Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.