Podijeli
Nagrada 'Janko Polić Kamov' za 2025. godinu dodijeljena je Robertu Međurečanu za roman "Tako neka bude". Svečana dodjela održana je 17. studenoga u Rijeci, u antikvarijatu Ex libris, a Nagradu autoru uručio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca Edi Matić.
Osim statue “Kamov ključ” umjetnika Davora Krelje, nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 2000 eura.
Na dodjeli su sudjelovali članovi žirija Nadežda Čačinovič, Irena Matijašević i Edo Popović te, od finalista Nagrade Kamov, Evelina Rudan i Marina Šur Puhlovski.
> Obrazloženje Nagrade: Robert Međurečan, „Tako neka bude“, Sandorf
“Tako neka bude je akcijski povijesni roman koji interpretira razdoblje Judeje u prvom stoljeću, iz perspektive mladog Židova Eleazara, koji staje na stranu Rima, iako je je nekoć pripadao sekti radikalnih židovskih pobunjenika protiv rimskih namjesnika i Židova poslušnih rimskoj vlasti.
Osim glavnog lika, suptilno su psihološki oživljeni i svi koje on susreće na putu, od kojih su neki i biblijski likovi, poput Ivana Krstitelja ili Baltazara. Roman sučeljava politeizam i monoteizam, rimsku vlast sklonu praktičnom unaprjeđivanju života gradnjom akvadukata i škola te židovsko iščekivanje spasenja i okrenutost duhovnosti. U atmosferi stalne gladi, ropskog rada i nasilnih smrti protječe tegobni svakodnevni život puka: isluženih vojnika, sućutnih bludnica, gubavaca te se stvara slika razdoblja do početka Isusovog javnog djelovanja. Dva usamljena konjanika, Eleazar i njegov priprosti, narodski lukav sudrug, Delmat Andes, putuju u službi Rima Judejom i Galilejom u lovu na židovske mesije, ali su i sami lovina radikalne židovske sekte „Bratstvo bodeža“.
U ovom, za našu književnost, jedinstvenom pothvatu Međurečan je, osim iznimno uvjerljive autentizacije vremena-prostora, pokazao i velik dar za priču jer posrijedi je roman jake priče s elementima romana ideja, a moguće ga je prisličiti i epskim napeticama i povijesnim rekonstrukcijama iz filmske umjetnosti.
Narav same teme dovoljno je provokativna da dovodi na skliski teren između hereze, blasfemije i naglašavanja temeljnih poruka kršćanstva. Roman ratničku etiku suprotstavlja etici lika nazvanog Bosonogi, koji je fikcijska tvorevina kojom se referira na Isusa, a koji donosi poruku ljubavi i opraštanja neprijateljima.
Riječ je o djelu koje u mnogočemu nadilazi okvire standardnih čitateljskih očekivanja jer na maštoviti i hrabar način fikcionalizira same temelje na kojima počiva judeo kršćanska civilizacija, krajnje domišljeno spajajući kritički stav s afirmacijom ljudskih vrijednosti.”
Podijeli
Pročitaj druge vijesti
