Prilagodba pristupačnosti

A

A

Međunarodna konferencija o poticanju čitanja „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“

12. listopada 2021.

Podijeli

12. listopada 2021. – Pod naslovom „Čitajmo da ne ostanemo bez riječi“ u organizaciji Ministarstva kulture i medija, održana je međunarodna konferencija o poticanju čitanja. U Godini čitanja to je središnje stručno okupljanje domaćih i međunarodnih stručnjaka, djelatnika u kulturnom i umjetničkom sektoru, učitelja, nastavnika i odgojitelja koji će kroz nove znanstvene doprinose i stručne perspektive potaknuti nove načine afirmiranja čitanja u društvu.

 

U uvodnom dijelu konferencije, Maja Zrnčić, koordinatorica Nacionale strategije poticanja čitanja i voditeljica programa Ruksak (pun) kulture, pozdravila je u ime Ministarstva kulture i medija sve prisutne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i putem Zoom platforme te, prije predstavljanja Nacionalne strategije poticanja čitanja, riječ prepustila dr. sc. Ivanki Stričević, glavnoj ravnateljici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je svim sudionicima također poželjela dobrodošlicu i uspješnu konferenciju.

Nakon obraćanja u ime domaćina, Maja Zrnčić, koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja, predstavila je rad na pripremi Strategije te istaknula strateške ciljeve aktivnosti i projekata u okviru Akcijskog plana Nacionalne strategije poticanja čitanja. Godina čitanja jedna je od mjera realizacije Plana s ciljem povećanja vidljivosti postojećih programa i aktivnosti (nagrade, festivali i drugi projekti koji se veće provode), kao i realizacije novih programa i projekata – među kojima je posebno istaknula program „Rođeni za čitanje“ koji se već godinama provodi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, vodi ga dr. Marija Radonić, a Ministarstvo kulture i medija planira program dići na nacionalnu razinu. Uz programe i aktivnosti, predstavljena je i medijska kampanja Godine čitanja započeta ožujku 2021. godine emitiranjem animiranih filmova te televizijskih i radio spotova, distribucijom promotivnih materijala – plakata i straničnika inspiriranih književnim djelima na adrese svih osnovnih i srednjih škola te knjižnica i knjižara u Hrvatskoj, organiziranjem natječaja za najbolju knjižaru i antikvarijat na službenoj mrežnoj stranici Godine čitanja koja je također realizirana u sklopu kampanje.

Sudionicima konferencije u uvodnom se programu obratila i dr. sc. Dubravka Brezak Stamać, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje koja je podsjetila na važnost razvoja čitanja s razumijevanjem za obrazovanje te nastavni proces. Pritom je istaknula i suradnju Agencije za odgoj i obrazovanje s Ministarstvom kulture i medija na brojnim stručnim skupovima s temom  čitanja i poticanja čitanja kod djece i mladih za učitelje, nastavnike, odgojitelje i druge odgojno-obrazovne djelatnike.

Međunarodna konferencija službeno je otvorena obraćanjem ministrice kulture i medija, dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, koja je istaknula kako Godina čitanja, a time i konferencija, u središte stručne pozornosti stavljaju čitanje. Nadovezujući se na uvodno predstavljanje Strategije, predstavila je programe Ministarstva kulture i medija kojima se potiče čitanje i rad svih onih koju sudjeluju u procesu distribucije i diseminacije knjiga kako bi se nadišli uočeni rastući trendovi pada interesa za knjigu i čitanje koji su i potaknuli usvajanje Strategije te proglašenje Godine čitanja. U svom govoru, ministrica se osvrnula i na aktivnosti Godine čitanja: medijsku kampanju, programe i aktivnosti razvoja čitalačke publike s posebnim fokusom na djecu i mlade u svrhu njihova kognitivnog i emocionalnog razvoja ključnog za stvaranje aktivnih i angažiranih građana te na javni poziv „Čitanjem do uključivog društva“, sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda kojim je, nabavom bibliobuseva osigurana dostupnost knjige i promocije čitanja manijskim ili marginaliziranim društvenim skupinama, kao i onima kojima geografski položaj ograničava pristup knjizi. Naglasila je kako je u Godini čitanja Ministarstvo kulture i medija osiguralo više od 100 milijuna kuna sredstava za knjigu i čitanje te kako se u predstojećem razdoblju nastavljaju programi podrške uz ulaganja i jačanje mreže narodnih knjižnica, a pritom je podsjetila i na otvorenje Mjeseca hrvatske knjige 15. listopada 2021. godine u Narodnoj knjižnici u Požegi. Uz ovu konferenciju s gotovo tisuću domaćih i inozemnih sudionika, ministrica je spomenula i veliki međunarodni interes za Godinu čitanja, od veleposlanstava koja su se uključila u program, partnerstva sa zemljama koje po uzoru na Hrvatsku žele pokrenuti sličnu inicijativu, ulazak u uži izbor Svjetske nagrade za pismenost što sve upućuje kako je Godina čitanja uistinu vrijedan projekt koji ima potencijal daljnjeg razvoja.

Drugi dio programa konferencije započeo je predavanjem „Ljepota čitateljskog mozga i izazovi u digitalnoj kulturi“ dr. sc. Maryanne Wolf, direktorice Centra za disleksiju, divergentna učenja i društvenu/socijalnu pravdu Sveučilišta UCLA (SAD). U svom predavanju dr. sc. Wolf objasnila je koncept „čitalačkog mozga“ te kako čitanje mijenja i utječe na ljudski mozak, od razvoja jezika pa sve do mogućnosti kritičke analize i razumijevanja, tj. do sposobnosti dubinskog čitanja. U drugom dijelu izlaganja, dr. Wolf problematizirala je čitanje u digitalnom dobu gdje je ukazala kako konceptu dubinskog čitanja poseban izazov predstavljaju digitalni mediji zbog brze i promjenjive pažnje usmjerene na sadržaj.

Na izlaganje dr. sc. Marynne Wolf, nadovezao se dr. sc. Adriaan van der Weel, profesor emeritus Studija za knjigu i digitalne medije Sveučilišta Leiden (Nizozemska) predavanjem „Ekrani i budućnost čitanja dugih tekstova“ u kojem je usporedio takozvanu Gutenberg generaciju s digitalnom civilizacijom današnjice. Istaknuo je, kao i dr. sc. Wolf, kako je čitanje s ekrana manje kognitivno zahtjevno te izazovnije za pažnju od čitanja knjige u fizičkom obliku, a ukazujući na trendove opadanja vremena i užitka u čitanju, zaključio je da važnost za budućnost čitanja ima upravo kontinuirano stvaranje poticajnog okvira, navodeći kao primjer knjižnice koje mogu preporukama, uputama i sličnim aktivnostima usmjeriti učenike i studente ka čitanju.

O programima i strategijama poticanja čitanja govorila je Sabine Uehlein, direktorica za programe i projekte u Zakladi za poticanje čitanja u Meinzu (Njemačka) u izlaganju „Opismenjavanje i poticanje čitanja u Njemačkoj: istraživanje, strategija i kampanje“. Među zanimljivim inicijativama, predstavila je studiju iz 2002. godine o važnosti čitanja na glas, kampanju provedenu u suradnji s lancem brze prehrane McDonalds kroz dijeljenje knjiga za djecu u sklopu Happy Meal obroka te naposljetku i osnivanje Nacionalnog saveza za čitanje.

Redovita profesorica na Katedri za slovenski jezik i književnost i na Katedri za poredbenu povijest jugoslavenskih jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Anita Peti-Stanić u svom se predavanju naslovljenom „Znati(željom) do čitanja s razumijevanjem“ nadovezala na prethodna izlaganja u smislu razvoja „čitalačkog mozga“ i uloge glasnog čitanja u tom procesu kao i pitanja automatizacije čitanja u digitalnom dobu te utjecaja na psiholingvističke kompetencije pojedinca. Prisutnima je predstavila i knjigu „Zašto mladi trebaju čitati popularnoznanstvene tekstove i to odmah“ napisanu s namjerom da se zainteresiranu javnost, a posebno mlade i njihove učitelje, potakne na to da posegnu za popularnoznanstvenim tekstovima te projekt Modeliranje mentalne gramatike hrvatskoga: ograničenja informacijske strukture (MEGAHR).

Dr. sc. Miha Kovač, profesor na Odsjeku za bibliotekarstvo, informacijske znanosti i znanost i knjizi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani pod naslovom „Ima li čitanje knjiga smisla?“ također je problematizirao pitanje utjecaja tehnologije na proces čitanja i njegovu automatizaciju u kojoj element pažnje, važan za kritičko mišljenje i razumijevanje kompleksnih momenata, postaje brzo pregledavanje. Istaknuo je važnosti vraćanja fokusa na knjigu jer je knjiga alat koji nas priprema za razmišljanje, koncentraciju na duži period, apstraktno i analitičko mišljenje.

U posljednjem izlaganju, Joanna Kaźmierczak, specijalist istraživač na Institutu za istraživanje obrazovanja u Varšavi, nacionalni projekt menadžer za PISA-u, PIRLS i TIMSS (Poljska) predstavila je „Istraživanje čitanja i stavova o čitanju“ na primjeru međunarodnog testiranja PISA, tj. testiranja jezičnih, prirodoslovnih i matematičkih kompetencija), iz 2018. godine te mogućih faktora utjecaja na pozitivne rezultate i trendove u Poljskoj, kao što su novi obrazovni sustav i novi kurikulum, ekonomski i politički faktori, s posebnim osvrtom na dio istraživanja koji se bavim konceptom digitalnog čitanja u 21. stoljeću.

Podijeli

Pročitaj druge vijesti

2. prosinca 2021.

Čitateljski izazovi HČD-a

30. studenoga 2021.

ČITATA – interaktivna mobilna aplikacija za djecu s poteškoćama u čitanju i razumijevanju

30. studenoga 2021.

Hrvatski zvukopis: mobilna aplikacija za slušanje kratkih priča hrvatskih autora