Marko Marulić – 500 godina kasnije

U svom pozdravnom obraćanju državni tajnik Poljičak istaknuo je kako ćemo se zahvaljujući ovom susretu i mnogim drugim razgovorima, simpozijima i skupovima koji će uslijediti u godini obilježavanja 500 godina od smrti „oca hrvatske književnosti“ podsjetiti na djelo koje je obilježilo hrvatski jezik, književnost i kulturu uopće. Podsjetio je kako iz očišta suvremenosti treba ponovno i uvijek iznova proučavati Marulićeve tekstove – njegovu opsežnu i raznovrsnu književnu ostavštinu djela u stihu i prozi, od kompendija, pisama i zbornika uputa za praktičan kršćanski život, preko moralno-teoloških i kulturnopovijesnih rasprava do propovijedi, dijaloga, priča, epova, poema i pjesama. „O Maruliću se može govoriti, zahvaljujući njegovoj humanističkoj obrazovanosti i širini interesa, iz perspektive povijesti, arheologije, politike, prava i vizualnih umjetnosti, na temelju njegova bogata opusa na latinskom, hrvatskom i talijanskom jeziku“, naglasio je te dodao kako Ministarstvo kulture i medija podržava sva događanja koja doprinose zaštiti nacionalne baštine i očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta. „S ponosom trebamo isticati da je Marulić, kao istaknut predstavnik europskog kršćanskog humanizma i renesansne epike, bio relevantna figura europskog kulturnog kruga kojeg su čitali mnogi europski uglednici“, zaključio je državni tajnik Poljičak.

Pozdravnim govorom obratili su se i glavna ravnateljica NSK-a dr. sc. Ivanka Stričević i ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. sc. Željko Jozić. Razgovor posvećen Marku Maruliću, u kojem su sudjelovali dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Irena Galić Bešker, dr. sc. Dino Milinović, Lada Žigo Španić, dr. sc. Iva Grgić Maroević i dr. sc. Božo Skoko, moderirala je dr. sc. Cvijeta Pavlović.

Informacije o brojnim događanjima posvećenima Marku Maruliću u 2024. godini, među kojima će biti i veliki znanstveni skup te opera “Judita” u HNK Zagreb, mogu se pratiti na:
https://marul.jezik.hr.