Prilagodba pristupačnosti

A

A

Intervju s Davorom Bruketom

28. rujna 2021.

Podijeli

28. rujna 2021. – U Godini čitanja Ministarstvo kulture i medija pozvalo je javne osobe na suradnju u promociji kulture čitanja. Uz sudjelovanje u promotivnim spotovima, svoja su razmišljanja vezana za čitanje podijelili i u obliku pisanih intervjua koji će biti predstavljeni u narednim tjednima.

Promotivnoj kampanji Godine čitanja u kojoj je Ministarstvo kulture i medija pozvalo istaknute osobe da sa širom javnosti podijele svoja razmišljanja i iskustva čitanja pridružio se i dizajner Davor Bruketa, koji ističe kako je njegova fascinacija knjigom počela od malih nogu da bi potom, tijekom godina, otkrio kako je čitanje jedini način da napreduje u svakom pogledu.

• Zašto čitate?

Odrastao sam u kvartu u kojem je nogomet bio glavna platforma za socijalizaciju. Kako o nogometu nisam znao ništa, niti me zanimao, kratio sam vrijeme čitanjem. Vrlo brzo sam otkrio da su knjige teleporter kroz prostor i vrijeme. Ta fascinacija nikad nije prestala. U V. gimnaziji upoznao sam zanimljive ljude koji su čitali još zanimljivije knjige i to je postala platforma za socijalizaciju. Jednostavno – pametni i zanimljivi ljudi puno su čitali i znanje stečeno čitanjem kombinirali u nove uzbudljive tvorbe. Čitanje je bilo hrana za kreativnost.

Osim toga, već u osnovnoj školi otkrio sam da lakše od drugih strukturiram i iznosim svoje ideje i koncepte. To je izravna posljedica čitanja. U nekim razdobljima, kada sam čitao manje, smanjivala se i moja sposobnost da prenesem svoje ideje.

Kasnije sam otkrio da je čitanje jedini način da napredujem. Nemam formalno obrazovanje o menadžmentu pa sam to morao nadoknađivati čitanjem opsežne i ne uvijek zanimljive literature. Isto tako o oglašavanju, psihologiji, financijama i tehnologiji. Čitanjem na engleskom i pomalo na slovenskom popravljao sam vokabular, a debelim knjižurinama fokus. Ako imate otpor prema čitanju, velika količina znanja i vještina ostaje vam nedostupna.

Knjiga je i utjeha. Velika polica s knjigama je dom. Knjige koje se nasljeđuju generacijama su korijeni. Stranice koje su dirali naši preci i tragove koje su na njima ostavljali su emocija. Zato uvijek na stranicama radim „uši“. Ponekad namjerno ostavljam i druge tragove – mrvicu kruha, pošarotinu, kartu za kino.

• Koje su knjige imale najveći utjecaj na Vas i zašto?

Prva knjiga koje se sjećam je bila „Čudesni svijet Walta Disneyja“. Mama tvrdi da sam je listao otkad sam listati mogao. Sjećam se i neke stare slikovnice na francuskom kao i sabranih djela Augusta Šenoe u izdanju Binoze iz 1931. Kod bake sam volio čitati „Znameniti i zaslužni Hrvati“ iz 1925. Kasnije sam potpuno nekritički gutao sve što mi je došlo pod ruku – Handke, Jesenjin, Krleža, Poe, Tolstoj, Dostojevski, Baudelaire, Lorca, Byron… pola toga uopće nisam razumio. Neke ne razumijem ni danas. I danas čitam vrlo raznolike stvari – putopise, biografije povijesnih ličnosti, stručnu literaturu, prozu. Uvijek me fasciniralo kako nam se Julije Cezar obraća kao da smo suvremenici, preskačući jaz od dvije tisuće godina. Ali kad pogledamo vremensku crtu razvoja ljudske vrste, gotovo i jesmo suvremenici. Poeziju sam kratko čitao u pubertetu i nikad joj se nisam vratio. Zbog zloupotrebe, valjda.

Među najvažnijim je zasigurno „The Graphic Language of Neville Brody“ jer me potaknula da se bavim grafičkim dizajnom. Čudno je za reći, ali o marketingu sam svašta naučio od Naomi Klein – sigurno joj to nije bila namjera. Iz knjige Jacka Welcha „Straight from the gut“ saznao sam neke zaista korisne stvari o biznisu, a knjige „Sapiens“ i „Homo Deus“ autora Yuval Noah Hararija ostavile su na mene značajan utisak jer na jednostavan način opisuju zašto smo danas tu gdje jesmo i kakvi bi mogli biti optimistični ishodi u budućnosti. Mirka Kovača sam otkrio kasno. Zato je užitak bio veći. Ima ih bezbroj, ali ove mi prve padaju na pamet.

• Postoji li neka knjiga koju ste više puta pročitali? Što Vas je potaknulo da je pročitate još jednom?

„Mali princ“. Nije mi bilo jasno što tu ljudi vide da je tako važno.

• Kako ste istu knjigu doživjeli u drugom, trećem… čitanju? Kako Vas se ista/o knjiga/djelo dojmilo kad ste ga čitali drugi ili treći put…?

Kao i mnogim klincima, bila mi je jako dosadna. Puno je bolja kad čovjek odraste.

• Kako odabirete naslove koje čitate? Imate li neki poseban pristup odabiru naslova?

Slušam preporuke brojnih prijatelja, gledam što čita Bill Gates.

• Koje žanrove čitate i zašto baš te? Čitate li određene žanrove u određeno vrijeme?

Kombiniram stručnu literaturu s prozom, putopisima i biografijama poznatih ljudi. Fantastični su Churchillovi memoari. U trenutku kad shvaća da je Velika Britanija definitivno prepustila primat Sjedinjenim Američkim Državama njegov jezik postaje suh i depresivan. I takav ostaje do kraja.

• Što čitate trenutno, a što planirate sljedeće pročitati?

Ponovno čitam „Put kojim se rjeđe ide“ autora Morgana Scott Pecka. Uputstva za upotrebu treba osvježiti svakih par godina.

• Raspravljate li o knjigama s prijateljima/obitelji?

Da. Najviše su komentirali „Seks u zoru“. Nakon te knjige svima je sve bilo jasno.

• Ostavljamo Vam prostor za slobodnu misao o čitanju i knjizi.

Volio bih da i moj sin nauči uživati u knjigama. Knjige su kao i seks. Na početku ti treba malo prakse da postane genijalno

Podijeli

Pročitaj druge vijesti

23. svibnja 2022.

Nagrada ‘Anto Gardaš’ svečano uručena akademiku Pavlu Pavličiću

23. svibnja 2022.

DHKP: Godišnja izložba ‘Od izvornika do prijevoda’ i okrugli stol

23. svibnja 2022.

Raspisan 7. natječaj za Nagradu Post scriptum za književnost na društvenim mrežama