Stripom protiv tišine – poticaj na čitanje (na)gluhih osoba

Knjižnica kao javna ustanova nastoji svim korisnicima pružiti jednak pristup znanju, kulturi i informacijama te odgovoriti potrebama svih čitatelja. Kulturni programi u Republici Hrvatskoj slabo su prilagođeni gluhim i nagluhim osobama pa oni ostaju zakinuti za, primjerice, kompletni govorni kazališni opus, za stručno vodstvo po izložbama te gube interes za kulturne sadržaje i na još jednoj razini postaju društveno izoliraniji. Stoga je poticaj na čitanje stripova, tek početak njihove bolje uključenosti u društvo.

Strip sa svojim likovnim prikazima dobro komunicira s čitateljem jer slikom nadopunjuje riječi, što rezultira boljom načitanosti, time i izobrazbom, pa su za izložbu izdvojeni stripovi iz knjižničnog fonda i postavljeni u knjižni izlog. Gluhe i nagluhe osobe uglavnom su vizualno orijentirane, a pogotovo se gluha i nagluha djeca oslanjaju na slike, pa se strip kao medij koji integralno sadržava slike i tekst pokazuje najprilagođeniji za čitanje osobama oštećena sluha. Čitanjem stripova otvara se put i čitanju knjiga kao višem stupnju funkcionalne pismenosti.

Program kulturnih sadržaja, koji je u obliku prezentacije vidljiv uz izložbu, osmislila je i organizirala njegovu izvedbu, knjižničarka Iva Plejić Brnčić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, u suradnji s Udrugom (na)gluhih osoba Videatur i Udrugom Zaželi. Tri su programa realizirana od 2020. godine: čitateljski klub Književni klub za vrijeme kampanje poticanja čitanja; Putevima hrvatskih književnika – obilasci spomenika hrvatskih književnika u Zagrebu; Daleko se čuje – zbornik književnih radova (na)gluhih autora prvi takve vrste na hrvatskom jeziku kao elektronička knjiga. Četvrti program je u izvedbi: Zaželi : stopama hrvatskih književnika, ova je izložba dio provedbe.

Programe podupire Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske jer gluhe i nagluhe osobe s velikim poteškoćama prate nastavu tijekom redovnog školovanja, što na kraju školovanja dovodi do znatno niže razine pismenosti i slabijeg obrazovanja. Otežano im je kasnije zapošljavanje, oslanjaju se na tuđu pomoć, izoliraju se od društva pa su im čitanje i kulturni sadržaji općenito važniji, nego onima koji čuju.

Izvor: KGZ